Ciljevi aktuelnog istraživačkog projekta, koji je započet 2016. godine, je da se shvati kako su neandertalci bili kulturno prilagođeni životu na Crvenoj Stijeni. Radimo na tome da saznamo više o tome gdje su putovali po pejzažu da bi dobili kamen kao sirovinu za svoje kameno oruđe; kako su pravili kameno oruđe i da li su na njihovu tehnologiju uticale druge grupe ljudi u drugim delovima Evrope; kako su se tokom vremena mijenjale vrste životinja koje su lovili; kako su pripremali meso (jesu li ga kuvali? dimili? fermentisali?); kako su koristili vatru i da li su imali sposobnost da prave vatru. Pored toga, rekonstruišemo paleookruženje lokaliteta i okolnog regiona kako bismo bolje razumjeli uslove kojima su se neandertalci morali prilagoditi.
Da bismo odgovorili na ova pitanja i postigli svoje ciljeve, prvi korak je dokumentovanje hronostratigrafije. Ova slika prikazuje nedavnu rekonstrukciju hronostratigrafije na lokalitetu. 1
1= Ilustracija po: Robert Whallon and Eugène Morin, “Eleven Years of Research at Crvena Stijena: Synthesis of the Results,” in Crvena Stijena in Cultural and Ecological Context: Multidisciplinary Archaeological Research in Montenegro (Podgorica: Montenegrin Academy of Sciences and Arts and National Museum of Montenegro, 2017), 450–55. Figure 19.1